Utjecaj klimatskih promjena na uragane

Uragan Helene postao je najjači uragan sezone 2024. i potencijalno najskuplji uragan ikada zabilježen, ali mediji su zanemarili ključni uzrok njegove snage - klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva.

Uragan Helene putovao je kroz Meksički zaljev i pogodio Floridu, ostavljajući za sobom razornu stazu koja se protezala sve do Tenesija i Sjeverne Karoline. Snaga uragana bila je izvanredna, a brzina kretanja iznenadila je mnoge, dosegnuvši daleko unutrašnjost kontinenta.

Ashville u Sjevernoj Karolini, udaljeno više od 400 milja od kopna gdje je Helene sletio, također je doživjelo “biblijsku devastaciju”. To se može vidjeti na fotografijama područja, uključujući priču o 3.200 kilograma teškom električnom vozilu Rivian koje je odnijela poplava, no i dalje radi.

Prema riječima glasnogovornika TVA, istočni Tenesi je doživio “kišnu epizodu od 1 u 5000 godina”. Neki su stanovnici koristili električne automobile kao izvor struje kako bi održali rasvjetu tijekom oluje.

Sa 180 smrtnih slučajeva (i brojevi rastući), Helene je postao drugi najsmrtonosniji uragan u SAD-u u posljednjih 50 godina, nakon uragana Katrine. Procjene štete kreću se od 30 do 160 milijardi dolara, a najviši iznos bi učinio Helene najskupljim uraganom u povijesti SAD-a.

Mnogi od tih troškova vjerojatno će snositi porezni obveznici, jer će se sredstva FEMA koristiti za oporavak na pogođenim područjima. Congresso bi se moglo ponovno sastati radi rješavanja nedostatka sredstava za FEMA kako bi odgovarali na nove izazove izazvane klimatskim promjenama.

Klimatske promjene imaju značajan utjecaj na jačinu uragana. Toplija atmosfera stvara više energije, a uragani se jačaju dok prelaze preko toplih ocijana. U prosjeku, temperatura Zemlje porasla je za 1.3°C zbog aktivnosti čovjeka. Taj porast temperature znači više energije koja se oslobađa u obliku jačih uragana.

Osim toga, topliji zrak može zadržati više vlage, što rezultira jačim kišama i opasnijim uraganima. Kombinacija toplijeg i vlažnijeg zraka dovodi do jačeg olujnog udara, a voda se pokazuje kao najveća opasnost, a ne samo vjetrovi.

Osim toga, klimatske promjene dovode do duže sezone uragana, jer su uvjeti za njihovo formiranje prisutni duže. Iako su uragani uvijek postojali, klimatske promjene im čine jačima i češćima. Postojeće infrastrukture koja je projektirana da izdrži određene oluje mogla bi se srušiti pod pritiskom jačih i učestalijih uragana.

Zapanjujuće, čak 97% TV vijesti nije spomenulo klimatske promjene u kontekstu uragana Helene. Analiza Media Matters pokazala je da je od 1,355 minuta vijesti samo 15 sekcija (ili 3%) spomenulo ovu temu, dok su televizijske mreže kao što su MSNBC i CNN dali samo nekoliko spominjanja.

Mediji su često u sukobu interesa kada govorimo o klimatskim promjenama, jer industrija fosilnih goriva često utječe na izvještavanje. Pojedinci i organizacije moraju biti svjesni i educirati se o klimatskim problemima kako bi se stvorila svijest potrebna za promjenu postojećih politika.

Na kraju, važno je pristupiti ovom problemu zajednički. Potrebni su odabir korisnih i održivih rješenja, od vlada do pojedinaca, kako bi se smanjili utjecaji klimatskih promjena i osigurala bolja budućnost za sve nas.