Njemačka CO2 ciljevi: Otkup starih vozila važan

Njemačka se suočava s ozbiljnim problemom u postizanju svojih ciljeva smanjenja CO2 u prometu. U 2023. godini, taj je sektor ispuštao čak 13 milijuna tona CO2 više od dozvoljenog. Bez hitnih mjera, do 2030. godine ta bi se praznina mogla povećati na 34 milijuna tona CO2 ekvivalenta, upozorava Međunarodno vijeće za čistu prometnu tehnologiju (ICCT).

U svjetlu ovog problema, ICCT je istražio moguću mjeru - kontroverzno, ali politički i društveno važno, program otkupa starih, neučinkovitih dizelskih i benzinskih vozila. Rezultati su jasni: takav program mogao bi smanjiti ispuštanje CO2 ekvivalenta za čak 11 milijuna tona, zatvarajući otprilike jednu trećinu potrebne razlike pomoću jedne mjere.

Prema kriterijima ICCT-a, vozila na dizelski pogon starija od 15 godina i benzinska vozila starija od 25 godina mogla bi se zamijeniti za novčanu naknadu od države. „Vlasnicima vozila koji će dobrovoljno sudjelovati u programu bit će isplaćena premija koja odgovara 80 posto preostale vrijednosti vozila, između 2.000 i 6.000 eura za dizelske automobile te između 2.000 i 3.000 eura za benzinske, ovisno o starosti vozila“, navodi se u izvješću. S ovim programom i povlačenjem s ceste 8 milijuna vozila – sedam milijuna dizelaša i jedan milijun benzinskih automobila – mogla bi se ostvariti značajna ušteda CO2.

Osim toga, ICCT predviđa smanjenje zagađenja zraka, što bi dovelo do „značajnih zdravstvenih koristi“, poput smanjenja broja preranih smrti uzrokovanih srčanim i plućnim bolestima. „Društvene koristi“, kako ih nazivaju u ICCT-u, bit će najistaknutije kod povlačenja starih dizelaša, koji obično ispuštaju više štetnih tvari.

„Trenutno na njemačkim cestama vozi 49 milijuna benzinskih i dizelskih vozila, što ozbiljno ugrožava naše klimatske ciljeve. Postoji više strategija za smanjenje emisija, svaka sa svojim troškovima i prednostima“, kaže Kyle Morrison, znanstvenik u ICCT-u i glavni autor studije. „Naša studija predstavlja isplativ program otkupa koji maksimizira zdravstvene koristi za društvo i ubrzava prijelaz na održiviji promet.“

Kostna isplativost je ključni razlog zašto ICCT favorizira program otkupa. U ovoj studiji, znanstvenici su također razmatrali e-goriva kao alternativu za smanjenje emisija CO2. Procijenjene troškove proizvodnje e-goriva 2030. godine mogao bi iznositi 910 eura po toni u Njemačkoj, dok bi uvođena e-goriva bila skuplja - 619 eura po toni. Ukupni potencijal smanjenja emisija goriva iznosi samo 190.000 tona, nasuprot 11 milijuna tona mogućih ušteda kroz program otkupa.

Prema izračunima ICCT-a, troškovi po izbjegnutom tonu CO2 ekvivalenta su znatno niži: 313 eura za dizelska vozila i 255 eura za benzinska. Ako se uključe zdravstvene koristi, troškovi izbjegavanja po vozilu bili bi negativni, jer program donosi pozitivan neto učinak, ističe ICCT.

„Troškovi proizvodnje e-goriva su visoki, a očekuje se da će uvoz iz inozemstva ostati tri puta skuplji od programa otkupa i to bez uzimanja u obzir zdravstvenih koristi koje donosi program“, napominje Peter Mock, direktor ICCT-a za Europu. „Naime, e-goriva ne doprinose poboljšanju kvalitete zraka i javnog zdravlja.“

Hoće li Njemačka uvesti ovakvu premiju za otkup, još uvijek je neizvjesno. ICCT prepoznaje potencijalne prepreke, kao što su „državno sufinanciranje i nesigurnosti oko dobrovoljnog sudjelovanja“. Mnogi su ljudi i dalje oslanjaju na svoja vozila zbog nedostatka alternativnog prijevoza, a čak ni uz premiju do 6.000 eura ne može se lako nabaviti odgovarajuće e-vozilo. Stoga ICCT također preporučuje uvođenje ograničenja brzine te jaču podršku javnom prijevozu.