Kraj ere ugljena u Ujedinjenom Kraljevstvu

Ujedinjeno Kraljevstvo obilježilo je povijesni trenutak zatvaranjem elektrane Ratcliffe-on-Soar u Nottinghamshireu, svoje posljednje preostale elektrane na ugljen.

„Ovo je završno poglavlje nevjerojatno brze tranzicije iz zemlje koja je pokrenula industrijsku revoluciju“, izjavio je Phil MacDonald, izvršni direktor globalnog energetskog think tanka Ember.

Prva elektrana na ugljen u svijetu otvorena je u Londonu 1882. godine, a još 2012. godine, ugalj je pokrivao 39% opskrbe električnom energijom u UK. Međutim, podaci Ember-a pokazuju kako je taj postotak brzo opao, a od 2019. godine nije premašivao 2%.

Izvješće Ember-a, „Putovanje Ujedinjenog Kraljevstva prema ukidanju ugljena“, ističe pet ključnih čimbenika koji su omogućili brzi izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz korištenja ovog energenta: najava ukidanja ugljena do 2025. godine, postavljanje cijene na ugljik, podrška vjetroelektranama na moru, reformsko tržište za poticanje obnovljive energije i ulaganje u mrežu.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je pružilo i poticaje i restrikcije“, rekao je MacDonald. „Važno je signalizirati da zagađujući izvori imaju datum završetka, ali i osigurati potporu za izgradnju novog sustava čiste energije.“

Ujedinjeno Kraljevstvo je u velikoj mjeri zamijenilo ugalj energijom iz vjetra i sunca, a da pritom nije povećalo ovisnost o plinu. Zemlja sada cilja na potpuno dekarbonizirani sustav opskrbe energijom do 2030. godine.

Faza ukidanja ugljena donijela je mnoge koristi, smanjujući emisije i troškove. Brzi pad proizvodnje iz uglja od 2012. godine spriječio je ispuštanje 880 milijuna tona emisija, što je više nego dvojno od ukupnih emisija Ujedinjenog Kraljevstva u 2023. godini. Ember procjenjuje da je zamjena ugljena energijom iz vjetra i sunca uštedjela približno 2,9 milijardi funti.

Gubitak posljednje elektrane na ugalj znači da je više od trećine država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sada bez ugljena, dok se očekuje da će tri četvrtine ovih zemalja eliminirati energiju iz ugljena do 2030. godine, usklađujući svoje ciljeve s globalnim klimatskim ciljevima za ograničenje zagrijavanja na 1,5°C.

Danas ugalj čini samo 17% proizvodnje električne energije u zemljama OECD-a, što je smanjeno s 36% u svom vrhuncu 2007. godine. Brzi rast solarne i vjetroelektrične energije odgovoran je za 87% pada u proizvodnji iz ugljena tijekom tog razdoblja.

„Nekada je ugalj bio sinonim za industrijski rast“, nastavio je MacDonald. „Sada čista energija pokreće ekonomije - i to ne samo u zemljama s visokim dohotkom, već širom svijeta.“