Liliumovi problemi s financijskom pomoći

U četvrtak su predstavnici vlade potvrdili da nije pronađena većina za odobravanje financijske pomoći tvrtki Lilium. Tijekom prošlog tjedna, mnogi su članovi parlamentarnog odbora izrazili zabrinutost, unatoč tome što je ministar prometa Volker Wissing (FDP) već lobirao za državne potpore u obliku jamstva.

Oba ministra, kancelar Olaf Scholz (SPD) i ministar financija Christian Lindner (FDP), navodno su se „do samog kraja zalagali za pomoć“, piše „Spiegel“. Međutim, njihova nastojanja dovela su do skeptičnosti, a jedan član odbora izjavio je: „Uvijek me iznenadi čime se ovaj čovjek zna baviti“.

Dok je Scholzova SPD bila za državnu pomoć, unutar koalicije nije bilo jedinstva, a bavarski premijer Markus Söder (CSU) nazvao je ovu odluku „gorkim udarcem za tehnološku poziciju Njemačke“.

Tvrtka Lilium, sa sjedištem u Münchenu, već dugo pokušava osigurati državnu jamstvo za kredit od barem 100 milijuna eura, a izjavila je da bi mogla napustiti Njemačku ako to ne uspije. Ova prijetnja izazvala je zabrinutost među nekim političarima koji strahuju od gubitka ključne tehnologije.

Odluci je prethodila due diligence procjena koju su provele njemačka vlada i Bavarska, a koja je uključivala i državnu razvojnu banku KfW. Na temelju rezultata te procjene, Lilium bi mogao dobiti državna jamstva kao osiguranje za kredit.

Lilium, koji su osnovali fakultetski studenti iz Tehničkog sveučilišta u Münchenu, razvija električni avion za vertikalno uzletanje sa sedam sjedala. U ljeto je tvrtka objavila veliki ugovor sa Saudijskom Arabijom, uključujući narudžbu od 50 aviona. Razvoj ovog električnog aviona za vertikalno uzletanje i slijetanje (eVTOL) zahtijeva značajna ulaganja.

U sjedištu u Oberpfaffenhofenu, blizu Münchena, zapošljava 850 ljudi, ali još uvijek nije značajno ostvarila prihod. Prema izvješćima, Lilium je dosad prikupio 1,5 milijardi eura od investitora, ali se velika većina tih sredstava već potrošila. Procjene sugeriraju da bi do planirane odobrenja tipa 2026. godine trebali između 300 i 500 milijuna eura.

Pilotski let s ljudskom posadom planiran je za 2025. godinu.